Tijekom jednodnevnog putovanja Pekingu, njemački kancelar Olaf Scholz za glavnu temu razgovora s Xi Jipingom odabrao je rusku invaziju na Ukrajinu.
Olaf Scholz je i prije putovnja u Peking bio kritiziran zbog prešutne potpore Kine Rusiji u njezinom ratu protiv Ukrajine.
A upravo ta tema bila je na dnevnom redu dvojice čelnika, pri čemu je predsjednik Xi rekao da velike nacije trebaju surađivati u vremenima “promjena i nemira”.
Kritiziranje Scholzovog putovanja u Kinu
Čak i prije nego što je zrakoplov njemačkog kancelara poletio, vrijeme ovog putovanja u Kinu postalo je tema za rasprave i kritike kako unutar tako i izvan Njemačke.
Olaf Scholz, u pratnji poslovnog izaslanstva, prvi je čelnik G7 koji je posjetio Peking od početka pandemije COVID-a 19. On je također prvi koji se susreo s predsjednikom Xi Jinpingom otkako je ovaj ojačao vlast i osigurao treći mandat bez presedana.
Scholz pokušao obraniti odluku o putovanju u Peking
Usred intenzivnih kritika u Berlinu, Parizu, Bruxellesu i šire, kancelar je napisao uvodnike u Politico i njemačkim novinama Frankfurter Allgemeine Zeitung u kojima brani svoju odluku o susretu s Xi Jinpingom u Pekingu.
“Kina ostaje važan poslovni i trgovinski partner za Njemačku i Europu – ne želimo se odvojiti od nje. Ali, što Kina želi?” pita se Scholz u Politicu, dok se s njim obvezuje razgovarati o “teškim temama”, kao i o gospodarskoj stvarnosti koja znači da vlada mora smanjiti “rizične ovisnosti”.
Kina je najveći trgovinski partner Njemačke pa je, iz ekonomske perspektive, sastanak u petak razumljiv, ali kritičari strahuju da bi se greške iz prošlosti mogle ponoviti ako se zemlja previše oslanja na drugu autoritarnu silu kao što je to ranije učinila s Rusijom, piše Sky News.
“Njemačka je još uvijek izrazito ekonomski ovisna o Kini tako da bi ih se moglo natjerati da šute”, upozorava Wenzel Michalski, njemački direktor Human Rights Watcha.
Između siječnja i lipnja ove godine njemačka poduzeća uložila su više od 10 milijardi eura u zemlju, prema studiji Njemačkog ekonomskog instituta (IW).
Učenje lekcije
Ovotjedni podaci Saveznog ureda za statistiku pokazuju da većina uvoza, također, dolazi iz Kine, s povećanjem od 5,4 posto u odnosu na mjesec rujan, dok je izvoz pao za 2 posto.
Budući da su tijekom rata u Ukrajini teško pogođeni pretjeranim oslanjanjem na rusku energiju, mnogi žele izbjeći iste zamke s Pekingom.
“Moramo izvući lekcije, a izvlačenje lekcija znači da moramo smanjiti jednostranu ovisnost gdje god je to moguće. To se posebno odnosi na Kinu“, rekao je njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier na javnoj radioteleviziji ARD tijekom nedavnog posjeta Kijevu.
