Norveški premijer Jonas Gahr Stoere, na jučerašnjoj je konferenciji za medije izvijestio kako će norveška vojska od danas biti u stanju pojačane pripravnosti.
Razlog za ovu odluku je, naravno, rat u Ukrajini koji izaziva sve veću napetost u zemljama Europske unije, pa tako i Norveškoj.
Stoere je na konferenciji za medije poručio:”Ovo je najozbiljnija sigurnosna situacija u zadnjih nekoliko desetljeća. Nema indikacija da Rusija širi svoj rat na druge zemlje, ali pojačane napetosti čine nas izloženijima prijetnjama, obavještajnim operacijama i kampanjama utjecaja.”
Norveška vojska će se tako manje nalaziti na obuci, a više biti aktivna na položaju. Ujedno će norveške domobranske snage imati znatno veću prisutnost, najavio je general ministar obrane Bjoern Arild Gram.
S obzirom da Norveška želi svoje zračne snage zadržati “blizu doma”, general Eirik Kristoffersen rekao je kako je norveška vojska odustala od ranije planiranih vojnih vježbi u SAD-u s F-35 vojnim zrakoplovima.
Čega se boji Norveška?
U situaciji kada je Rusija prigušila dovod plina prema Europi – a netko ga je još dodatno sabotirao napadima na plinovode Sjeverni tok 1 i 2 – alternativni izvori postali su izuzetno bitni, a jedan od, po Europu najvažnijih, je upravo Norveška.
Ova zemlja, s oko 5 milijuna stanovnika članica je NATO saveza, ali ne i Europske unije. Ipak, iz Norveške u Europsku uniju u ovom trenutku stiže petina potrebnog plina. Norveška je tako preuzela dio tržišta koje je držala Rusija, a što je jedan od razloga zašto bi Norveška, opravdano, mogla biti “nervozna”.
Također, Rusija je ovih dana optužila britanske snage da su izvele napade na plinovode Sjeverni tok 1 i 2. Rusiji zacijelo nije promaknulo i da je samo dan poslije misterioznih eksplozija 26. rujna na njihove plinovode, 27. rujna, svečano otvoren novi plinovod – Baltička cijev – koji povezuje Poljsku i Norvešku. Sudeći prema dosadašnjem iskustvu, jasno je da Rusija priprema odmazdu.
S obzirom da je Rusija jasno optužila jednu od pripadnica NATO saveza, jasno je da je potencijalno ugrožena NATO ključna energetska infrastruktura. A, na taj popis svakako spada i Norveška. Zapravo, posebno Norveška zbog svoje blizine Rusiji i količini plina koji isporučuje zemljama Europske unije.
Nervozu u Norveškoj stvaraju i nedavna uhićenja brazilskog istraživača po imenu Jose Assis Giammaria, za kojega norveške službe ističu kako to možda uopće nije njegovo pravo ime te da je u Norveškoj zbog špijunaže za Ruse.
Samo tjedan dana prije norveške sigurnosne službe privele su već sedmog ruskog državljanina kojeg optužuju da je ilegalno upravljao dronovima fotografirajući zabranjene zone, naročito na prostoru strateški vrlo osjetljivog krajnjeg sjevera Norveške.
Norveške snage sigurnosti navode i kako su privele više Rusa u raznim dijelovima zemlje zbog fotografiranja važnih točaka kao što je energetska infrastruktura, malim dronovima.
Na to sve treba dodati i kako Norveška ima 195 kilometara dugu granicu s Rusijom.
No, ako se nešto dogodi plinovodima koji iz Norveške opskrbljuju zemlje Europe, bit će to jako velika eskalacija u slučaju koje bi NATO mogao posegnuti za Člankom 5 o kolektivnoj obrani.
