O tome što za Hrvate znači raspisivanje izbora bez promjena Izbornog zakona, hoće li bojkotirati izbore i što kaže o inicijativi Zorana Milanovića, koji je jučer na temu BiH predložio sazivanje Vijeća za nacionalnu sigurnost, govorio je u RTL-u Danas predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH Dragan Čović.
Pregovori u Neumu nisu donijeli rješenje i izbori u BiH raspisani su za 02. listopada prema postojećem Izbornom zakonu koji nikako ne ide na ruku Hrvatima u toj zemlji.
O tome što za Hrvate znači raspisivanje izbora bez promjena Izbornog zakona, hoće li bojkotirati izbore i što kaže o inicijativi Zorana Milanovića, koji je jučer na temu BiH predložio sazivanje Vijeća za nacionalnu sigurnost, govorio je u RTL-u Danas predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH Dragan Čović.
U nastavku prenosimo intervju.
Izbori su ipak raspisani 2. listopada bez ikakvih promjena Izbornog zakona. Hoćete li bojkotirati izbore ili ćete sudjelovati na njima?
Izbori su, nažalost, raspisani i mi smo smatrali da nemamo nikakvih tehničkih ni pravnih preduvjeta. Međutim, mi moramo poštovati pravila. Mi ćemo se za te izbore pripremati narednih 150 dana i radit ćemo sve da dobijemo te izbore.
Pismo međunarodnim liderima
Pisali ste međunarodnim liderima i najavili da će “Hrvatski narodni sabor krenuti u teritorijalni preustroj BiH”. Što to konkretno znači? Je li to stvaranje trećeg entiteta?
To znači provesti zaključke našeg Hrvatskog narodnog sabora koji smo imali u veljači ove godine da bi pokazali svoju vjerodostojnost. To znači naći rješenja unutarnje organizacije u BiH da hrvatski narod može zaštititi svoje interese da više nikada ne dođemo u situaciju da na ovaj način, kao i na prošlim izborima, tražimo rješenje za sebe od jedne klasične majorizacije brojnijeg naroda BiH.
Kako će konačno izgledati taj koncept naše reorganizacije i institucionalne i teritorijalne to je pitanje dogovora koji ćemo raditi unutar Hrvatskog nacionalnog sabora. Taj proces današnjim danom otpočinje.
Izetbegović je poručio da se izbori u BiH moraju održati, a Džaferović poziva sve one koji su mislili raditi bilo kakve opstrukcije da na vrijeme stanu. Jeste li to shvatili kao prijetnju?
Ne, zašto? Oni prijete svake godine po nekim osnovama, a koje je i ovaj puta smislio jedan od njih, a oni su jedna osoba, odnosno jedna glava, a dva tijela. Ja to ne doživljavam kao prijetnju HDZ-u ili Draganu Čoviću. Mi ćemo voditi svoju politiku, politiku HNS-a i HDZ-a. Idemo se pripremati za izbore kao da će biti sutra.
Treba li uvjetovati ulazak Finske u NATO promjenom izbornog zakonodavstva u BiH?
Izborni zakon će se mijenjati ako mi uspijemo naći dovoljno kvalitetnu većinu unutar parlamenta Bosne i Hercegovine. Vrijeme za to je isteklo. Imamo još neke opservacije u Domu naroda koji smo dali mi i u Zastupničkom domu koji su dali Bošnjaci zajedno sa nekim lijevim strankama. Uvjeren sam da za to više vremena nema. Pokušat ćemo još ova dva-tri mjeseca koliko još parlament radi, a pozivam sve institucije Republike Hrvatske da iskoriste svoj autoritet i utjecaj unutar asocijacija kojima pripadaju EU i NATO savezu, ali i svih drugih da otvore pitanje hrvatskog naroda u BiH dok za to još ima vremena.
Pozdravljate li onda inicijativu predsjednika Zorana Milanovića?
Sve što u konačnici može donijeti dobro i naravno prije svega sada sam razgovarao s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske. Nemjerljiv je doprinos koji daje Vlada Republike Hrvatske i sam gospodin Plenković zadnjih šest godina.
Na temelju onoga što ste rekli vidljivo je da ste skloni uvjetovanju Finske izbornim zakonom u BiH, a tome nije sklon premijer Plenković, ili?
Naći se negdje između dva autoriteta koji predvode Republiku Hrvatsku nije zgodno. Naša pozicija danas je da očuvamo hrvatski narod u BiH i moj jedini interes je učiniti sve za interes hrvatskog naroda u BiH. To je taj element ustavne ravnopravnosti i zato pozivam i predsjednika Republike Hrvatske i predsjednika Vlade i predsjednika Sabora i sve saborske zastupnike da razumiju našu poziciju. Bilo koji oblik podjele koji postoji u razmišljanju tih autoriteta se prenosi na BiH i hrvatski narod.
Očekujete li onda da premijer Plenković prihvati inicijativu predsjednika Republike?
Ucjene nikada nisu bile rješenje, ni u ovom slučaju ako bi se to zvalo ucjenom. To nije rješenje. Ja mislim da oni trebaju svakako sjesti i naći jedan zajednički sadržaj kada je u pitanju hrvatski narod u BiH i s tim interesom izaći ispred onih koji mogu utjecati da se promijeni stanje u BiH. To premijer Plenković intenzivno radi i mislim da ćemo do kraja tjedna imati predstavnika EU u Sarajevu i Mostaru. Mislim da će se do kraja tjedna doći do najviše razine EU, a to je zasluga gospodina Plenkovića.
Sastali ste se s premijerom Plenkovićem. Hoćete li sada doći i na Pantovčak?
Mi imamo redovitu komunikaciju i s predsjednikom Vlade gotovo svakodnevno, ali i s predsjednikom Republike. Vjerojatno.
Kada?
Ne znam.
Danas? Sutra?
Moguće, moguće.
Kakav odnos imate s predsjednikom? Kada ste zadnji put razgovarali s predsjednikom Milanovićem?
Korektan odnos imamo. Razgovaramo telefonski. Zadnji susret bio je u Livnu pri posjeti predsjednika Republike Hrvatske za dane oslobađanja Livna. Tada smo dugo razgovarali. Telefonski razgovori su korektni i česti, svakih sedam do 10 dana, za razliku ovih ostalih koji su intenzivniji s ministrima i s predsjednikom Vlade i kao predsjednikom HDZ-a.
Kakav ishod očekujete u listopadu? Hoće li se dogoditi da Komšić ponovno postane predstavnik Hrvata?
Ako se ništa ne dogodi u Izbornom zakonu u ova dva mjeseca, male su šanse da se bilo što dogodi. Bošnjački narod dominantnom većinom može izabrati i Dom naroda i predsjednika i to je prakticirao više puta, a to bi značio i kraj BiH kao takve.
Morat ćemo se boriti s onim vjetrovima koji nas nastoje eliminirati i onom njihovom traženju bošnjačkog naroda da ovlada do kraja Federacijom, da od Federacije napravi bošnjačku Federaciju. To moramo spriječiti i ja sam uvjeren da ćemo to uspjeti, rekao je Čović u intervjuu za RTL Danas.
