Prepucavanje na liniji Markov trg Pantovčak očito je moralo dospjeti u strane medije, a okidač je bio ultimatum koji je postavio predsjednik RH Zoran Milanović o ulasku Finske u NATO.
Čašćenje raznim epitetima i nadimcima na relaciji Pantovčak – Markov trg traje od početka mandata Zorana Milanovića, no napadom Rusije na Ukrajinu, hrvatski predsjednik je očito počeo gubiti mjeru za izjave. Upravo rat u Ukrajini doveo je do dvostruke politike u hrvatskom vladajućem vrhu – Milanovića koji je u više navrata stao uz Rusiju i Andreja Plenkovića koji dosljedno slijedi politiku Europske unije.
Hrvatski građani izgubili su povjerenje u svoje vladajuće, a zadnje vrijeme oni koji su se borili za neovisnu i slobodnu Hrvatsku ostali su ogorčeni i razočarani zbog odluka hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.
No, bolje nije ni s predsjednikom Zoranom Milanovićem za kojega mnogi kažu da je mrvicu bolji jer kaže što misli. Ipak, to što misli na svjetskom planu Hrvatskoj ne ide u korist, a zbog posljednjih izjava Hrvatska je postala top tema u stranim medijima.
Ekstremistički ultracionalist
O njegovom ponašanju i retorici u svom intervjuu za DW govorio je i zastupnik njemačkog CDU-a Michael Brand koji ga je nedavno nazvao „ekstremističkim ultranacionalistom“
“Hrvatska je prijateljska zemlja čiji je aktualni predsjednik ultranacionalist, zato što je oko brojnih političkih pitanja regije preuzeo stavove drugih ultranacionalista. Radi se o ljudima koji, kao i on, doprinose destabilizaciji i ugrožavanju mira na Balkanu. I sad je došlo vrijeme da mi to igranje s vatrom nazovemo pravim imenom.
Kao predstavnik Savezne Republike Njemačke, koja ima odlučujući udio o tome da Hrvatska postoji kao država, ja više nisam spreman dozvoliti tim opasnim protagonistima, koji ugrožavaju mir i na mom kontinentu, u Europi, da se lakomisleno igraju vatrom bez ikakvog suprotstavljanja. Gospodin Milanović je već kao premijer negativno upao u oči i tada je uspio postići da su se njemačko-hrvatski odnosi, pa i odnosi Hrvatske prema Europskoj uniji razvijali ekstremno negativno. Kao što je poznato, tadašnja savezna kancelarka Angela Merkel se zbog njegovog kršenja europskog pravnog poretka morala energično zauzeti za poštivanje europskih načela, odnosno zauzeti protiv Milanovićeve vlade,” rekao je za DW Brand.
Njemački zastupnik osvrnuo se i na Milanovićev ultimatum ulaska Finske u NATO, gdje inzistira na reformi izbornog zakona u BiH:
“Ako se gospodin Milanović ne može ponašati civilizirano, ako ga se često registrira prije svega zbog prijetnji i radikalnih izjava, a ne zbog suverene hrvatske i europske politike, onda to doduše govori protiv njega osobno, ali ne i protiv Hrvatske kao jednog od važnijih partnera Njemačke u regiji.
No, treba reći i da je u ovom trenutku politika Hrvatske prema Bosni i Hercegovini nažalost obilježena i činjenicom da se nanosi osjetna šteta opravdanom zahtjevu svih građana BiH po pitanju odgovarajućeg predstavljanja u demokratskom procesu, i to zbog prevelike spremnosti na kompromise, te jednim dijelom i zbog aktivne podrške radikalnim, nacionalističkim snagama u BiH.
U Njemačkoj i u drugim zemljama EU-a raste doza začuđenosti pa i ljutnje zbog toga što se aktualna hrvatska vlada, koja je na glasu kao umjerena i europska, u BiH očito našla u savezu s ultranacionalistima.
Srpski ultranacionalizam je Balkan gurnuo u četiri dijelom i stravična rata, kao što se to u Hrvatskoj itekako zna na temelju vlastite patnje. U jednom od tih ratova je sudjelovalo i tadašnje hrvatsko vodstvo pod predsjednikom Franjom Tuđmanom, s ciljem podjele susjedne Bosne i Hercegovine. Takve ultranacionalističke stavove, koji u svojoj srži ugrožavaju mir i stabilnost na jugoistoku Europe još uvijek se može naći u nekim dijelovima hrvatske politike, na primjer kod predsjednika države – ali ne samo tamo. Takvi stavovi, pogotovo sada nakon ruskog napada na Ukrajinu, nailaze na potpuno promijenjenu situaciju, i to uz potpuno nerazumijevanje u Njemačkoj i Europi.
Političke snage u Hrvatskoj može se samo pozvati da potpuno jasno i jednoznačno stanu na stranu umjerenih civiliziranih snaga u Bosni i Hercegovini i u Europi, pa i u SAD-u. S takvim držanjem se opravdane zahtjeve hrvatskih i drugih građana BiH može puno učinkovitije i sigurnije jačati, nego da se jačanje položaja Hrvata u BiH traži u nesretnom savezu sa srpskim ekstremistima – što će na koncu dovesti samo do slabljenja hrvatskog faktora i ugrožavanja mira,” rekao je Brand za DW te zaključio:
“Svatko se prezentira onako kakav je. Gospodin Milanović je u više navrata pokazao što je i kako razmišlja. Lista ljudi koje je on već izvrijeđao je toliko duga da je vjerojatno ni on sam više nema u glavi. Ali ja ni u kom slučaju ne želim sudjelovati u tom prljavom natjecanju.”
