Današnji blagdan ima svoje početke u Jeruzalemu, u 5. stoljeću. Tada je, naime, na mjestu gdje je prema predaji stajala Marijina rodna kuća, sagrađena crkva u čast svetoj Ani, Marijinoj majci. Kao spomen na ovu posvetu razvio se blagdan u čast Male Gospe: najprije na kršćanskom Istoku, a od 7. stoljeća i na Zapadu.
Blagdan Male Gospe uvijek je 8. rujna, a zove se tako jer se slavi “mala Marija”, spomendan Marijina rođenja.
Proslava blagdana Male Gospe ima svoje početke u 5. stoljeću u Jeruzalemu. Tada je, naime, na mjestu gdje je prema predaji stajala Marijina rodna kuća, sagrađena crkva u čast svetoj Ani, Marijinoj majci. Kao spomen na ovu posvetu razvio se blagdan u čast Male Gospe: najprije na kršćanskom Istoku, a od 7. stoljeća i na Zapadu.
Crkveni kalendar za kalendarske spomendane svetaca uzima njihov “rođendan za nebo”, odnosno dan njihove smrti. No, u tri slučaja se kao blagdan slavi početak zemaljskog života: Isusovo rođenje na Božić, rođenje Ivana Krstitelja 24. lipnja i Marijino rođenje – Mala Gospa 8. rujna. Drugim blagdanom slavi se i završetak njihova zemaljskog života. To je prije svega zbog posebne uloge koju su ove tri osobe imale u Božjem djelu spasenja. Latinska izreka to ovako sažima: Joannes fuit lucifer, Marija aurora, Christi nativitas ortus solis. – Ivan je bio zvijezda, Marija jutarnja zora, Kristovo rođenje sunčev izlazak.
Mala Gospa je jako draga puku iako se radi o manjem, nezapovjednom blagdanu. Upravo stoga, mnogi hodočaste na blagdan Male Gospe u marijanska svetišta ili barem na misu u najbližu crkvu. Na ovaj dan posebno je svečano u Solinu.
Mala Gospa donosi i jesen pa je u narodu poznata izreka “Gospa Mala – jesen prava!” O Maloj Gospi se lastavice skupljaju za odlazak, a narod kaže da ih Marija odvodi u tople krajeve, kao što ih i vraća na proljetni marijanski blagdan Blagovijest (25. ožujka).